Najnoviji Uefin izvještaj o licenciranju donosi zanimljive podatke o europskim klubovima.
Uefin izvještaj obuhvatio je, između ostaloga, i ligaške parametre od 2008. godine, pri čemu je hrvatska liga prema svom koeficijentu napredovala s 27. na 16. mjesto.
To je ujedno četvrti najveći popravak plasmana u Europi, odmah iza Bjelorusije (+21) te Azerbajdžana i Kazahstana (+16).
Osim toga, hrvatska je liga među osam europskih prvoligaških natjecanja koje su bilježile rast broja gledatelja u rasponu od 5 do 15 posto.
Samo je pet europskih liga bilježilo rast iznad 15 posto.
Od 2016. godine, čak 26 europskih liga posluje s profitom, u usporedbi sa samo devet liga pet godina ranije.
Prosječan prihod hrvatskih klubova porastao je između pet i deset posto u razdoblju između financijskih godina 2015. i 2016.
UEFA pritom ističe kako je financijski fair-play osigurao stabilniju i održiviju poziciju europskih prvoligaša, a rast prihoda 700 klubova obuhvaćenih istraživanjem iznosi 10 posto na godišnjoj bazi.
Ukupan dug klubova smanjen je kroz 2016. godinu na šestinu iznosa prije uvođenja financijskog fair-playa.
Europski klupski nogomet sve je manje ovisan o donacijama i ostalim jednokratnim prihodima, a rastu prihodi od prodaje ulaznica te sponzorski i drugi komercijalni prihod.
Prihodi od televizijskih prava porasli su 64 posto, od transfera 105 posto, a od Uefinih nagrada i fondova solidarnosti čak 106 posto.
Hrvatski su klubovi, primjerice, zaradili 21 posto više novca od Uefe.
