Duštvo arhitekata Rijeke organiziralo je panel raspravu pod radnim naslovom: Kako planirati grad - slučaj stadion.
Ljubo Španjol vjerojatno je bio najstariji sudionik koji je s pozivnicom stigao na okrugli stol održan u petak u prostorijama Društva arhitekata Rijeka, nekadašnji predsjednik Rijeke o povijesti stadiona na Kantridi zna više nego svi sudionici panela zajedno.
- Cijela rasprava o stadionu izgledala mi je kao da je sve samo po sebi nastalo. Mene je podsjetila na druga vremena! Došlo mi je da postavim pitanje: Dragi moji, znate li što se događalo prije pedeset godina? Teško da bi mi netko znao odgovoriti! Mi danas govorimo o Kantridi zbog toga što je Rijeka prije pedeset godina ušla u prvu ligu. Kada sam preuzeo Rijeku, grad je rekao da mu Rijeka ne treba, da je treba ugasiti! Da nismo preuzeli klub u to vrijeme, danas ne bismo raspravljali o ovakvoj Kantridi. Drago mi je da sam izravno utjecao da Rijeka postane jaki klub i da na Kantridu treba paziti kao na svetinju iako ona možda nije San Siro. Trebamo je vratiti građanima Rijeke i prijateljima nogometa, tako treba gledati na budućnost Kantride, ističe jedan od najuspješnijih predsjednika Rijeke u povijesti.
Točno prije pedeset godina Rijeka je postala prvoligaš pod vodstvom Ljube Španjola, koji je zajedno sa suradnicima time potaknuo drugačiju priču o stadionu na Kantridi.
Evo u kakvom se ozračju o stadionu Kantrida pričalo na panelu u petak:
- Ozračje je bilo takvo da nitko nije bio protiv izgradnje stadiona! Međutim, u izlaganjima svih koji nešto znaju o arhitekturi osjetio sam da nema razloga ne pronaći neka druga rješenja za izgradnju stadiona, da se pronađu rješenja kojima bi se pokrili troškovi izgradnje stadiona, a da to ne moraju biti neboderi uz samu obalu. Profesor Tihomir Jukić dao je nekoliko konkretnih odgovora, dobio je zasluženi aplauz jer je otprilike rekao što je najrealnije i kako se urbanistički razvijaju gradovi uz more. Takav je stav prevladao tijekom rasprave, ali nitko od nas tamo nije bio protiv izgradnje stadiona, kaže Španjol.
- Ja nisam bio sam predsjednik NK-a Rijeka, ja sam bio predsjednik holdinga (Adria gradnja, op.a.), koji je imao 17 radnih organizacija s nešto manje od 20.000 radnika! Taj holding je bio takav građevinsku sustav da se pojavljivao na natječajima za izgradnju 25.000 stanova! Imam iskustva u gradnji barem petnaestak velikih stambenih naselja od Omišlja do Marčeljeve drage, ali neću više o tome govoriti, jer sam u 92. godini pa više puta kažem nešto što možda ne bih smio reći. Volio bih mladim ljudima reći kako trebaju gledati na grad u kojemu žive, zato kažem da ima i drugih mogućnosti da se izgradi stadion. Postoje rješenja koja ne bi bila protiv razmišljanja ljudi koji žive na ovom području, poručuje Španjol.
- Nije bilo lako prije pedesetak godina naći novac da se napravi rasvjeta na Kantridi s trafostanicom, nije bilo lako tada početi nasipavati Kantridu. Našli smo rješenja, trebalo je samo imati dobre volje! Moramo imati u vidu da je zaljev na Kantridi nastao nakon velikih iskopa, to je područje jedno od najljepših u našem kraju, Kantrida je biser Kvarnerskog zaljeva koji treba čuvati. Na Kantridu se ne može gledati samo s aspekta nogometnog središta, zaključuje Španjol.
U raspravi na panelu sudjelovali su:
dr.sc. Maroje Mrduljaš, teoretičar arhitekture i profesor na AFZG
prof. Janez Koželj, bivši dogradonačelnik Mestne občine Ljubljana
dr.sc. Tihomir Jukić, professor emeritus AFZG,
Marko Filipović, gradonačelnik Grada Rijeke
Ljiljana Buljan, pročelnica gradskog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo
Siniša Zdjelar, arhitektonski ured ZDL Arhitekti, autor projekta stadiona Kantrida
