Vaterpolski klub Opatija odustaje od natjecanja u Prvoj B ligi! Opatija više nema seniorske momčadi, iduće sezone klub u životu održava rad s četirima mlađima uzrasnim kategorijama. Nestao je drugi vaterpolski klub na regiji...
- Druge godine slavimo 35 godina postojanja, nikad se do sada nije dogodilo da Opatija nije igrala sa seniorima. Razlog gašenja seniorskog pogona je što nemamo novaca! Osim toga, formiranjem Regionalne lige Prva B liga postala je trećerazredno natjecanje. Osim što nemamo novaca, ovakvoj odluci pridonio je i HVS. Godinama smo predlagali da bi Prva B liga maksimalno trebala imati osam klubova da bismo stvorili kakvu-takvu koncentraciju kvalitete. HVS je ligu punio po čudnim kriterijima, prošle godine igralo je 13 klubova u zemljopisnom rasponu od Korčule, preko Dubrovnika do Osijeka. Abnormalni troškovi za ligu u kojoj ni jedan klub nema ambicije ući u viši rang! Osam godina smo igrali u toj ligi, dvaput smo bili prvaci, mislim da smo u tom razdoblju postavili visoke kriterije, ne samo kroz rezultate nego i kroz ozbiljan pristup. Istodobno smo uvijek igrali s tri, četiri mlađe selekcije, u zadnjih pet godina Primorju smo dali pet reprezentativaca u mlađim dobnim kategorijama. Oni su izašli iz škole vaterpola koja radi u lošim uvjetima, u terminima koji ne odgovoraju svima. Izgradnjom dvorane u Opatiji djeca su izgubila interes za vaterpolo, posebice zbgo toga što treniramo u Rijeci. Dolaziti svaki dan iz Opatije na Kantridu na treninge, predstavlja troškove za roditelje, što nas stavlja u podređenu poziciju u odnosu na dvoranske sportove, govori Danijel Liber, godinama jedan od vodećih ljudi opatijskog kluba.
Novaca za sport svugdje nedostaje, Grad Opatija nije iznimka?
- Očigledno da nije! Moram reći da ni četiri dvoranska sporta u Opatiji nemaju seniorske momčadi. Mislim da za opatijski sport nije rješenje ako u županijskim ligama igraju juniorske ili kadetske momčadi u seniorskom uzrastu. Nogomet u Opatiji ima sreću da iza kluba stoji čovjek (Zoran Bogolin, op. a.) koji ulaže svoje novce, bez njega bi opstojnost opatijskog nogometa bila upitna.
Opatijski klub u slovenskoj ligi!
- HVS ima vrlo loš sustav natjecanja u mlađim kategorijama. Vaterpolo nije sport u kojemu postoji stanka, plivati moraš stalno. Radimo jedanaset mjeseci godišnje s mlađim kategorijama da bismo odigrali za petnaestak utakmica! Tražimo način da se uključimo u slovenski sustav natjecanja, jer nam matični savez ne može osigurati kontinuirano natjecanje. Tražili smo da se u završnici državnih prvenstava natječe više od osam klubova, da naša djeca barem osjete kako to izgleda, ionako ne možemo parirati najboljima. Ovako treniraju svaki dan, a igraju desetak ozbiljnih utakmica godišnje. Treba reći da osim Primorja i Opatije u našoj i Istarskoj županiji nema kluba koji se s djecom natječe na državnim prvenstvima. A mi onda igramo kvalifikacije s Osijekom ili Siskom, što su veliki troškovi. Dođemo u Varaždin, potrošimo velik novac za rezultat 40:2! Sustav natjecanja nije prilagođen potrebama klubova. Nije normalno da prvi kvalifikacijski ciklus igramo protiv Osijeka, a daleko smo od završnice državnog prvenstva, kaže Liber.
Zar ne možete seniorsku momčad održavati ni na rekreativnoj razini treće lige, koja se igra ljeti?
- Ne slažem se s time da je vaterpolo ljetni sport! Evo vam primjera Crikvenice, koja je ove godine ambicizono krenula u treću ligu da bi na kraju sezonu završila s devet kadeta u sastavu! Prošla su vremena kada sam ja igrao vaterpolo, kada su igrači u klubovima iz priobalnih mjesta trenirali svaki dan. Danas je sve drugačije, posebno u priobalnim mjestima gdje ljudi rade u turizmu. Vrlo teško možemo držati momčad na okupu tijekom ljeta! Možda pokušamo, ali čini mi se da je to za nas nemoguća misija.
Ne tako davno postojala je ideja da Opatija postane druga momčad Primorja?
- Bilo je velikih planova, ne treba kriviti nikoga što se nisu realizirali. Mi nismo uspjeli pronaći financijsku podršku opatijske privrede, a Primorje nam je uvijek izlazilo ususret. Nismo mogli očekivati da će nam Primorje pokrivati troškove natjecanja. Imali smo tada vrlo mladu i potentnu momčad sastavljenu od naših i igrača Primorja. Nije se uspjelo, ali naša suradnja se nastavlja. Moram napomenuti da bismo bili vrlo blizu gašenja kluba da nema Primorja. Do prije nekoliko godina omjer igrača iz opatijskog bazena i igrača iz Rijeke i okolice bio je otprilike 80 prema 20 posto. Danas je obratno, danas nam 70 posto djece dolazi iz Rijeke. Radimo kao susjedi Primorju na Kantridi, djeca koja ne uspiju u Primorju dolaze k nama, što nas održava na životu. Što će biti dalje sa seniorima, vidjet ćemo. Ove godine ćemo zamrznuti seniorski pogon, a onda ćemo vidjeti hoće li lokalna samouprava iduće sezone barem sufinancirati troškove natjecaja da bismo mogli igrati.
Malo je čudno da jedan opatijski klub djeluje u Rijeci?
- Kod nas nije problem samo u novcu, nemamo više ni tradicionalni inkubator na Voloskom. Iako godinama upozoravamo što će se se dogoditi, ove godine kupači su prevladali nad vaterpolom. Organiziramo veliki međunarodni turnir za dječake do 15 godina, ove godine sudjelovalo je osam klubova. Sve što smo pripremili za turnir na plivalištu uništeno je za dva, tri tjedna i tehnički više nismo u mogućnosti organizirati turnir. Mi smo jedini klub u Opatiji koji nema nikakvih uvjeta, više nemamo ni igralište u Voloskom, koje ima svoju povijest i gdje ljudi razumiju vaterpolo.
Dojam je da je klub postao neželjeno dijete u vlastitom gradu?
Plasmani u posljednjih šest sezona 1-B lige
2009./2010. 2. mjesto
2010./2011. 2. mjesto
2011./2012. 3. mjesto
2012./2013. 1. mjesto
2013./2014. 1. mjesto
2014./2015. 2. mjesto
- Vaterpolski klub Opatija ima tradiciju dugu 35 godina, 14 godina klub je igrao prvu ligu. U klubu je ponikao velik broj kvalitetnih igrača, naposlijetku imamo dva olimpijca, Nikolu Frankovića i Danijela Premuša, od kojih je jedan osvojio srebrnu medalju! Jest da je Danijel Premuš postao srebrni kada je igrao za talijansku reprezentaciju u Londonu, ali ne znam koji se klub u Opatiji može pohvaliti takvim sportašima. Danas smo došli u situaciju da nemamo ništa! Neću reći da ćemo ugasiti klub, ali perspektiva nije dobra. Klubovi iz gradova koji su izgradili bazene kao što su Zadar, Korčula ili Makarska, dignuli su se u nekoliko godina i danas redovito sudjeluju u završnicama državnih prvenstava u mlađim kategorijama, neki čak osvajaju medalje. Tražit ćemo od grada da nam osigura minimum uvjeta. Ne tražimo zatvoreni bazen, nismo bedaci da ne razumijemo financijsku situaciju, dovoljan nam je radni bazen poput rovinjskog. U Rovinju su zagradili dio mora, postavili sustav grijanja i kada se postavi balon, može se raditi sedam, osam mjeseci godišnje u terminima koji odgovaraju svima.
Opatija ima daleko najviše bazena u regiji, ali hotelskih?
- Istina, a nikada se nije razmišljalo izgraditi pravi bazen. Mislim da zatvoreni bazen u današnje vrijeme više nije samo sportska nego društvena potreba, posebno u Opatiji gdje se promovira zdravstveni turizam. Ja samo znam da nećemo opstati ako nam se ne osiguraju osnovni uvjeti.
