Krešimir Šamija, zamjenik državne tajnice Janice Kostelić, najavio je donošenje novog Zakona o sportu ove godine.
Temeljne odredbe novog zakona treba tražiti u Nacionalnom programu sporta za razdoblje od 2019. do 2026. godine.
Nacrt programa predstavljen je početkom ove godine, sastavljen je nakon sedam radionica u čiji je rad bilo uključeno 395 sportskih djelatnika, korišteni su materijali tzv. dubinskih intervjua s dvadesetak stručnjaka različitih profila.
- Nacionalni program sporta rješava niz problema, ima šest ciljeva koji skrbe i o sustavu natjecateljskog, školskog sporta i o sportskoj rekreaciji ili zdravstveno usmjerenom tjelesnom vježbanju. Cilj koji govori o financiranju sporta govori o usklađivanju ulaganja za sport u odnosu na usporedive države članice EU, govori o poreznim olakšicama za sport i u pitanju ulaganja u sport i u pitanju poreznih olakšica za same sportaše i klubove. Govori i o kriterijima, kategorizaciji i vrednovanju sporta i o raspoređivnju financija sukladno uspjesima, masovnosti sporta i drugim kriterijima. Također ovaj dokument skrbi o samim sportašima, o njihovim pravima, o usklađivanju njihovog školovanja i sportske karijere, o jedinstvenim stipendijama, o mirovinskom i zdravstvenom, o sufinanciranju sportaša za stjecanje stručne kvalifikacije. Skrbi i za ostanak u sportu, o stručnim kadrovima, o licenciranju i ulaganjima u školovanje trenera, izjavio je Šamija na predstavljanju Nacionalnog programa početkom ove godine.
Budući da je predstavljanju nazočio ministar financija Zdravko Marić, čini se da bi prijedlog novog Zakona o sportu brzo mogao biti spreman za prvo čitanje u Saboru.
Gdje se u pripremi novog Zakona o sportu izgubila Opatijsku inicijativa?
- Opatijska inicijativa je posebno ukazala na probleme ekipnih sportova. Sigurno da je lokalnim zajednicama puno teže financirati ekipne sportove. Čini se da pojedinačni sportovi sami sebe ipak lakše održavaju nego što lokalne zajednice održavaju ekipne sportove. Drugo što je Opatijska inicijativa potaknula su olakšice za ulaganje u sport. Moramo biti svjesni nečeg drugoga. Ako govorimo o 1,3 milijarde kuna, koliko lokalne zajednice godišnje izdvajaju za financiranje sporta, ta su ulaganja financirana kroz poreze. Kada maknemo 200 milijuna kuna, koliko hrvatski sport dobiva od lutrije, sport se u Hrvatskoj financira iz poreznih prihoda jedinica lokalne samouprave i države. Mora se pronaći mjera koja neće biti štetna za državni proračun, a da bude korisna za sport. Treba vidjeti je li to zakon o PDV-u, je li to zakon o doprinosima, porezu na dohodak ili dobit... Tako bi se povećalo ulaganje privatnog sektora u sport o kojemu se toliko govori. Međutim, podaci govore da se ni sadašnjih 2 posto neoporezivog ulaganja u sport ne koristi previše. Koji su razlozi? Jesu li to zbog toga što je riječ o relativno malim sredstvima, ako imate milijun kuna dobiti, možete uložiti 20.000 kuna... Analiza će pokazati svoje, ali nastoji se povećati privatno ulaganje u sport, kazao je Šamija o Opatijskoj inicijativi.
Krešimir Šamija bio je nazočan na prvom sastanku Opatijske inicijative, koji je u siječnju 2018. godine u hotelu 4 opatijska cvijeta organizirao sadašnji vlasnik Rijeke Damir Mišković.
Mišković je na sastanku u Opatiji okupio predstavnike saveza loptačkih sportova, koji prema međunarodnim kriterijima imaju najveći sportski i društveni značaj u većini europskih država.
Najkraće napisano, Mišković je iznio ideju da klubovi iz pet elitnih loptačkih sportova od države godišnju dobiju oko 200 milijuna eura kroz dodatne poreze, pretežito od poslovanja kladionica, turizma, HRT-a...
Budući da je Europska unija davne 1992. godine u Europskoj sportskoj povelji jasno odredila granicu između ogromne većine koji žive za sport i zanemarive manjine koja živi od sporta, bilo je jasno da bi Miškovićeva inicijativa mogla zaživjeti jedino političkom odlukom Vlade Republike Hrvatske koja bi postala presedan u Europskoj uniji.
Iskoristio je Mišković trenutak svoje najveće popularnosti krajem 2017. godine, obišao je 2018. godine različita ministarstva, razgovarao s predsjednikom Sabora, lobirao na svakom mjestu...
Naravno da su svi lokalni političari javno podržali Miškovićevu ideju da država preuzme financiranje tzv. elitnih sportova iako je svima bilo jasno kakvu bi reakciju izazvali dodatni nameti.
Ukratko, nakon nešto više od godine dana od prvog sastanka Opatijske inicijative, u pripremi novog Zakona o sportu nema ni spomena o Miškovićevoj inicijativi.
Država nema namjeru nametnuti dodatne poreze zbog 200 klubova među kojima je nekoliko sportskih dioničarskih društava poput HNK-a Rijeka.
Što se tiče poreznih olakšica na privatna ulaganja u sportu, o tome se stalno raspravlja od kada je Hrvatska postala država.
