U utorak, 2. prosinca, u prostorijama Dječjeg vrtića Galeb održan je prvi, a u četvrtak, 4. prosinca, u Osnovnoj školi Gornja Vežica drugi seminar u sklopu projekta IRIS – Sport kao mehanizam rane integracije i rehabilitacije. Na seminaru u utorak bili su prisutni odgajatelji iz pet centara predškolskog odgoja s područja Primorsko-goranske županije, koji se u svom radu susreću s djecom s poteškoćama u razvoju, te predavači projekta: Luka Dobrović, tajnik Sportskog saveza osoba s invaliditetom Grada Rijeke, sa šest godina iskustva u radu na EU-projektima, Jasna Lulić Drenjak, prof. fizičke kulture i kinezoterapeutkinja, Hrvoje Vlahović, profesor rehabilitacije, član HPO-a i Sportskog saveza osoba s invaliditetom Grada Rijeke te predsjednik Plivačkog kluba „Forca“, i Verner Marijančić, bacc. fizioterapije, profesor rehabilitacije.
Predavači su odgajateljima u nekoliko različito angažiranih tematskih cjelina pobliže predstavili projekt IRIS čiji je opći cilj provođenjem sportskih aktivnosti dugoročno poboljšati integraciju djece s teškoćama u razvoju u ranim fazama života i time poboljšati kvalitetu njihova života, ali i života njihovih obitelji i lokalne zajednice u kojoj žive.
RSS vodeći partner
Riječki sportski savez vodeći je partner projekta IRIS, a ostali su partneri slovenski IPAK – Inštitut za simbolno analizo in razvoj informacijskih tehnologij iz Velenja i Centar za inkluziju i podršku u zajednici iz Pule? Osamdeset pet posto proračuna projekta sufinancira Europska unija, odnosno 191.636,33 €, i to iz Instrumenta pretpristupne pomoći – Operativni program IPA SI‐HR 2007. –2013.
Luka Dobrović je tako predstavio nekoliko pozitivnih primjera europske prakse sportskih aktivnosti osoba s poteškoćama u razvoju, u kojima se teži snažnijem povezivanju standardnih i sportskih klubova za osobe s poteškoćama u razvoju, ponajprije njihovom integracijom u aktivnosti, što znači uključivanjem djece s manjim teškoćama u redovan sustav odgoja i obrazovanja, a zatim i inkluzijom, što je daljnji korak i obuhvaća proces učenja i odgajanja djece s posebnim potrebama zajedno s djecom koja nemaju takvih potreba.
Jasna Lulić Drenjak u svom se izlaganju osvrnula na primjer Australije, koja je najdalje otišla u procesu popularizacije sporta za osobe s poteškoćama u razvoju i to njihovim uključivanjem u standardne sportske klubove s educiranim trenerima. Na taj način osobe s poteškoćama u razvoju sudjeluju u redovitim aktivnostima kluba, no njihovi se rezultati vrednuju prema posebnim pravilima te se natječu u prilagođenim kategorijama.
U Hrvatskoj 2681 djece ima veće teškoće
Prema dostupnim podacima, u Sloveniji između 20 i 25 posto osoba od 3. do 19. godine spada u grupu osoba s posebnim potrebama. U Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom evidentiran je 2681 učenik s većim teškoćama u razvoju. Sukladno podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u redovni sustav odgoja i obrazovanja integrirano je 11.860 djece i to u predškolskim ustanovama 1500 djece, u redovnim osnovnim školama 9133 djeteta i u srednjim školama 1227 djece. Iako se u obje države intenzivno radi na integraciji osoba s invaliditetom, rezultati nisu zadovoljavajući, prije svega zbog nepripremljenosti osoba koje bi trebale raditi na integraciji u obrazovnim ustanovama. Projektom IRIS želi se ubrzati socijalna integracija osoba s invaliditetom pomoću sporta već u ranom djetinjstvu.
Hrvoje Vlahović je, između ostalog, predstavio rezultate ankete provedene u sklopu projekta IRIS, kojom se nastojalo istražiti probleme s kojima se odgajatelji i učitelji susreću u radu s djecom s poteškoćama u razvoju na području prilagođene tjelesne aktivnosti.
Anketom su dobiveni brojni zanimljivi zaključci od kojih je najvažniji svakako očiti nedostatak konkretne edukacije i stjecanja znanja o radu s djecom s poteškoćama u razvoju tijekom formalnog školovanja. U nastavnim programima fakulteta i visokoškolskih ustanova nema dovoljno kolegija koji bi adekvatno educirali i pripremali buduće pedagoške djelatnike za te potrebe.
S ovim su se zaključkom složili svi prisutni odgajatelji koji su napomenuli da je većina njihova znanja o ovoj tematici rezultat vlastita istraživanja i informiranja, na što upućuju i ankete, a što nikako nije dovoljno. Tako je u anketi od 130 ispitanika, njih čak 108 odgovorilo da su im potrebna dodatna znanja iz područja prilagođene tjelesne aktivnosti, dok se njih 114 koristi internetom kao primarnim izvorom informiranja.
Nema sportskih programa za djecu s invaliditetom
Sport je idealno oruđe za socijalnu integraciju, ali se potencijali sporta na području integracije vrlo malo koriste, posebno kod djece predškolske dobi te u nižim razredima osnovne škole. Ne postoje programi sportskih aktivnosti za djecu s invaliditetom, niti se organiziraju zajedničke sportske aktivnosti za djecu s invaliditetom i regularnu populaciju. Odgojitelji u vrtićima te učitelji razredne nastave u osnovnim školama nemaju potrebna znanja za rad s djecom s invaliditetom i za njihovu integraciju. Postoji, međutim, fizička infrastruktura, ljudski resursi, organizacije koje se bave sportom i organizacije koje djeluju na području podrške osobama s invaliditetom tako da bi bilo vrlo jednostavno povećati udio sporta u procesu integracije osoba s invaliditetom u ranoj dobi (vrtić, niži razredi osnovne škole).
U nastavku seminara profesor Verner Marijančić ponudio je iscrpan pregled teškoća i dijagnoza s kojima se odgajatelji i učitelji mogu susresti. Spomenuo je da svaka dijagnoza ima svoje specifičnosti koje bi odgajatelji i učitelji trebali imati na umu prigodom rada s djecom, odnosno njihova uključivanja u igru i sportske aktivnosti. Ponudio je primjere preporučenih aktivnosti koje odgovaraju pojedinim dijagnozama te mogu poslužiti kao smjernice odgajateljima. Savjetovao je prisutnima da od roditelja svakako zatraže što točniju dijagnozu i potrebnu dokumentaciju kako bi rad s malenima bio što sigurniji i uspješniji.
Na kraju seminara otvorena je rasprava u kojoj su predavači zamolili prisutne da iznesu svoja iskustva. Kao probleme s kojima se susreću, odgajatelji su spomenuli i anketom ustanovljen nedostatak formalnog obrazovanja vezano uz ovu temu, nedostatak literature te, podjednako važno, nedostatak savjetodavnog tijela koje bi pružalo adekvatnu podršku i kojemu bi se mogli obratiti za pomoć. U sklopu projekta IRIS nastojat će se doskočiti upravo tim problemima s kojima se susreću djelatnici u praksi pa će se tako na web-stranici projekta www.iris-projekt.eu moći preuzeti predstavljeni materijali te knjižica s preporučenim vježbama i prilagodbama vježbi za svako dijete.
Obrazovanje osoblja u vrtićima i osnovim školama
Potrebno bi bilo razviti odgovarajuće obrazovne programe i edukacijske materijale, obrazovati i osposobiti osoblje u vrtićima, osnovnim školama i sportskim organizacijama, izvesti pilotsku implementaciju programa, evaluirati rezultate, provesti nužne izmjene i poboljšanja te promovirati rezultate u sredinama koje nisu sudjelovale u pilotskoj implementaciji. S tim bismo postigli ranu integraciju, a posljedično i ranu rehabilitaciju, smanjili troškove intervencija koje bi bilo potrebno izvesti u kasnijem djetinjstvu osoba s invaliditetom (podaci iz SAD-a govore da je 1$ potrošen na ranu intervenciju ekvivalentan 9$ u kasnijim fazama), poboljšali kvalitetu života osoba s invaliditetom, njihovih staratelja i lokalne zajednice u kojoj te osobe žive.
Edukacija odgajatelja putem ovakvih projekata iznimno je važna jer su, uz roditelje, odgajatelji u dječjim vrtićima osnovna podrška djeci s posebnim potrebama u najranijoj dobi.
Tijekom trajanja projekta partneri će razviti prilagođene obrazovne programe, izraditi edukacijske materijale, provesti obrazovanje i osposobljavanje odgajatelja u predškolskim ustanovama, učitelja u osnovnim školama i predstavnika sportskih organizacija. Predviđeni su i sportski festivali te pilotska implementacija programa u svakoj od regija koje sudjeluju u projektu. Provođenjem projektnih aktivnosti razvija se intenzivna suradnja između organizacija iz Hrvatske i Slovenije koje pomažu osobama s posebnim potrebama, a sport im služi kao sredstvo za poboljšanje njihova fizičkog i mentalnog zdravlja te integracije.
Putem web-stranice moći će se kontaktirati predavače i stručnjake uključene u projekt, koji svojim znanjem i iskustvima cijelo vrijeme stoje na raspolaganju. Polaznici radionice dobili su upute u koje sportske klubove, a prema mogućnostima djeteta, mogu usmjeriti roditelje. Tako se mališani mogu uključiti u rad Kluba sjedeće odbojke „Učka“, Atletskog kluba „Srce“ za osobe s invaliditetom, Udruge terapijskog jahanja Pegaz, Ski kluba „Kvarner“, Kuglačkog kluba gluhih „Galeb“, Plivačkog kluba „Forca“, Boćarskog kluba osoba s invaliditetom „Pulac“, Stolnoteniskog kluba „Kvarner“ i Streljačkog kluba invalida „Paraolimpijac“.
