Dogovoru između Grada Rijeke i Streljačkog kluba Lokomotiva oko preseljenja u prostorije SRC 3. maj prethodio je javni skup na Korzu, koji je nametnuo temu o sportskoj infrastukturi. Ispalo je da streljački klub ne može u gradu pronaći adekvatan prostor:
- Što se tiče prostora, u Streljani 3. maj postoji deset streljačkih mjesta, a Lokomotiva koristi šest mjesta u sadašnjem prostoru. Tražili su jednu prostoriju za administraciju, koja se upravo uređuje, uređuju su se dvije svlačionice. Preostaje da definiramo uvjete pod kojima će koristiti prostorije, pretpostavljam da ćemo njihovu satnicu prihvatiti i ja operativno ne vidim problem. Kamen smutnje je što oni žele svoj dom, što bi bilo opravdano kada bismo bili u mogućnosti izgraditi novu streljačku dvoranu. U ovom trenutku takvo je nešto teško očekivati, ali u perspektivi je moguće. Stalno razmišljamo kako povećati i poboljšati sportsku infrastrukturu da bi se stvorili što bolji uvjeti, kaže Zlatan Hreljac, direktor Rijeka sporta, tvrtke u vlasništvu Grada Rijeke koja skrbi i sportskim objektima (Bazeni Kantrida, dvorana na Zametu, altetska dvorana...) kojima je zadnjih petnaestak godina u potpunosti promijenjena gradska veduta:
- Vjerujem da nisam subjektivan u funkciji upravljača i investitora izgradnje objekata u suradnji s Gradom Rijeka ako kažem da se sportska infrastruktura podignula na višu razinu. Ne samo zbog većih kapaciteta nego i prema kvaliteti. Nije dovoljno imati dvoranu, treba imati i kvalitetan sadržaj. Dobili smo prostore koje nekada nismo imali. Možemo slobodno reći da je izradnja sportske infrastrukture bio izborni program gradonačelnika Vojka Obersnela, svi projekti su ostvareni.
Kakva je iskoristivost kapaciteta? Primjerice, koliko sportaši koriste Dvoranu mladosti gdje se nalazi središte vaše tvrtke?
- Dvorana mladosti u funkciji je svaki dan od 14 do 22 sati. Imamo na raspolaganju jutarnje termine za klubove kojima trebaju dodatni termini. Generalno, Rijeka sport je vlasnik jedne skupine, Grad Rijeka je vlasnik druge skupine sportskih objekata. Grad Rijeka zakupljuje termine i daje ih na korištenje sportskim udrugama prema jasno utvrđenim prioritetima i satnici. Iskoristivost objekata je prilično velika, jer su prvi put mogućnost korištenja objekata dobile i mlađe uzrasne kategorije. Ne tako davno to nije bilo moguće. Osim toga, u SRC Zamet praktično su na raspolaganju dvije dvorane za trenažne procese, istodobno mogu trenirati dva kluba, što otvara dodatne mogućnosti korištenja. Povrh svega konačno smo u mogućnosti da sportske objekte koriste građani, što je posebno naglašeno na Bazenima Kantrida, a slično se događa u atletskoj dvorani gdje postoje termini za građane. Naravno da sportaši imaju prednost.
Partnerstvo
Koliko Grad Rijeka kao partner ima izravne koristi od izgradnje novog stadiona Kantrida?
- To je pitanje na koje odgovor mogu dati Grad Rijeka i investitor. Jasno je da se bez suglasnosti Grada Rijeke ne bi moglo graditi, jer je zemljište u gradskom vlasništvu.
U kojem omjeru objekte koriste aktivni sportaši i građani?
- Negdje oko osamdeset posto termina odnosi se na sportske aktivnosti, ostalo koriste građani. Na Bazenima Kantrida je malo drugačije, jer su izdavanja za korištenje malo veća. Zanimljivo je da kroz bazen dnevno prođe od 1000 do 1500 korisnika, ovisno o godišnjem dobu. Jasno da je ljeti nešto manje korisnika.
Otprilike 400.000 ljudi godišnje korist bazen u gradu od oko 150.000 stanovnika?
- Tako je! U šali znam reći da svaki građanin Rijeke u prosjeku 2,5 puta godišnje uđe u bazen!
Kao dugogodišnji sportski djelatnik svjedočite da se zadnjih godina gasi velik broj tzv. malih klubova koji su baza sporta. Ako se trend nastavi, za nekoliko godina vaši će objekti zjapiti prazni?
- U Rijeci se povećava broj korisnika kada govorimo i mlađim uzrasnim kategorijama. Ako govorimo o vrhunskom sportu, Rijeka je u Hrvatskoj iskočila u loptačkim i nekim individualnim sportovima. Ja sam optimist, ali društvo će morati učiniti iskorak da sport približi širem krugu školaraca. Djeca se moraju početi sportski odgajati u prirodnom ambijentu, da roditelji nemaju o čemu razmišljati. Jasno da za neke sportove poput vaterpola u školama nema uvjeta, ali moramo kao društvo odrediti strategiju razvoja. Znamo da načelno postoje dva modela razvoja sporta: američki model gradi sport kroz škole, a europski model kroz klubove. Mi upražnjavamo model razvoja kroz klubove, koji imaju poteškoća. Nije problem nezainteresiranost djece i roditelja, problemi nastaju na prijelazu u vrhunski sport, kada troškovi postanu visoki. Klubovi se iscrpljuju financijski, ljudi se troše. Zato i govorim da je razvoj sporta pitanje državne strategije, zaključuje Hreljac.
