Vlada je osigurala 40 milijuna kuna za pomoć sportskim djelatnicima čime je zaposlenike u sportu izjednačila sa zaposlenicima u gospodarstvu.
- Nakon prvih mjera za pomoć gospodarstvu koja zatražili brojni sportski klubovi, dogodila se mala konfuzija. Prve informacije koje smo dobili bile su da se mjere odnose isključivo za gospodarske subjekte, a onda su stigle informacije da su neki riječki klubovi ipak dobili sredstva. Nakon toga većina je klubova zatražila pomoć od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Posljednja vijest je da su klubovi koji su dobili pozitivna rješenja obaviješteni o tome da su sredstva striktno namijenjena gospodarstvu. Ako ne mogu dokazati da su gospodarski subjekti, sredstva moraju vratiti, kaže Slaviša Bradić, tajnik Riječkog sportskog saveza.
Vlada je sada donijela konkretne mjere pomoći?
- Prethodile su detaljne analize Središnjeg ureda za sport i Hrvatskog olimpijskog odbora, koji su preko nacionalnih saveza, županijskih i gradskih sportskih saveza prikupili podatke o stručnom radu koji se financira većim dijelom ili u potpunosti od članarina. Ta je skupina zaposlenika najviše pogođena, zatvaranjem sportskih objekata i zabranom sportskih aktivnosti njihovi su prihodi potpuno nestali. Mjere su definirane za ožujak, travanj i svibanj 2020. godine. Predviđene potpore su 3.250 kuna za ožujak, te 4.000 kuna za travanj i svibanj, što je razina minimalne plaće. Time su zaposlenici u sportu izjednačeni sa zaposlenicima u gospodarstvu.
Kako će konkretne mjere biti realizirane?
- Na temelju dostupnih informacija većina mjera će biti usmjerena očuvaju radnih mjesta trenera i osoba zaposlenih u sportu koje se financiraju od članarina. Svaki bi klub trebao posredstvom HZZ-a dobiti pomoć na identičan način kao i poslovni subjekti u gospodarstvu. Zaposlenici su u istom statusu, jer su zaposleni putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme.
Što je s mjerama pomoći za zaposlenike u udrugama kao što su Riječki sportski savez ili županijski sportski savezi?
- Zaposlenici navedenih saveza financiraju se iz drugih izvora, njima ne mogu biti namijenjena sredstava koja je Vlada namijenjenila za pomoć sportu. Iako se financiraju iz drugih izvora, sportski savezi su osnovani zato da bi brinuli za svoje članove, jedan od ključnih problema s kojim se savezi suočavaju je borba za egzistenciju sportskih klubova i sporta uopće.
Već se naziru problemi uspostave normalnog natjecanja nakon što se pandemija koronavirusa smiri?
- Svakako treba razmišljati o aktivnostima koje će uslijediti nakon što se stvore uvjeti za normalne sportske aktivnosti, a to su natjecanja i sportske manifestacije. Definitivno je da će se u nekim sportovima nastaviti ligaška natjecanja za što će trebati osigurati uvjete. Isto je i sa manifestacijama. Sve to sada je pod velikim upitnikom, jer je proračun drastično smanjen, njegovo planirano ostvarivanje u ovoj godini samim tim postalo je upitno.
Što će biti s nositeljima kvalitete riječkog sporta?
- Rezultat je definitivno najbolje mjerilo sporta u svakoj sredini pa tako i našem gradu. Očekuje se da će se proračun za 2020. godinu početi realizirati proporcionalno s normalizacijom životnih aktivnosti. Svjesni smo da je za nastavak uspješnog nastupa na najvišim rangovima natjecanja potrebno osigurati uvjete i financije. Uvjeti su tu, a za financije se moramo izboriti. Uz postojeće prvoligaše, ove sezone uspjehe su otvarili košarkaši Kvarnera 2010 i rukometašice Zameta, koji su nakon velikih problema ponovo došli u priliku igrati u prvim ligama. Još nije sigurno što će se s njima dogoditi u sljedećoj sezoni.
