Zdravko Ivanković mandat pročelnika Odjela za sport i tehničku kulturu Grada Rijeka počeo je odrađivati u okolnostima bez presedana u riječkom sportu, pandemija koronavirusa zaustavila je sve aktivnosti:
- Istina je, preuzeo sam dužnost kratko prije pandemije virusa Covid-19, dakle nedugo prije no što je, sa ciljem prevencije bolesti, zaustavljeno gotovo sve pa tako i sportske aktivnosti te aktivnosti tehničke kulture. U takvim okolnostima, Odjel za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke trenutno funkcionira u znatno smanjenom obimu, neophodnom za normalno održavanje nužnih aktivnosti. Prateći mjere Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i epidemiološku situaciju, zatvorili smo sportske objekte za sve sportske aktivnosti, natjecateljske i trenažne, prvo za mlađe uzrasne kategorije sportaša počevši od 13. ožujka, što je prošireno na sve kategorije sportaša već tri dana kasnije. Da je takav pristup bio adekvatan, vidimo i po primjeru širenja infekcije na sportskim događajima u drugim sredinama. Sada činimo sve što je u našoj moći da budemo podrška sportskim savezima i klubovima, kako bi što lakše preživjeli epidemiju, od veza s upravnim tijelima Grada i nacionalnim tijelima u oblasti sporta i tehničke kulture, do održavanja sportskih aktivnosti u hladnom pogonu i, što je posebno važno, financijskog preživljavanja djelatnosti u ovim teškim okolnostima. Moram reći da su sva upravna tijela Grada pokazala iznimno razumijevanje za područje sporta i tehničke kulture i dala najveću moguću, vrlo konkretnu podršku u sadašnjim teškim vremenima. Ne sumnjam da će biti teško, ali će sport preživjeti i ponovno biti sastavni dio naših života, govori Ivanković.
Otkud ambicija da se uhvatite u koštac s kroničnim problemima gradskog sporta?
- Gdje god sam radio, a to je već poprilično dugo i raznoliko iskustvo, nailazio sam na naizgled nepremostive probleme i rješavao ih upornim i planiranim radom. Riječki sport je novi izazov, svakako zahtjevan, ali nikako ne i nerješiv. Važno je oko sebe prvo okupiti dobar tim, onda osigurati podršku svih struktura i raditi polako, uporno i rezultati će sigurno doći. Ne sumnjam u to. Mislim da u svakom poslu treba biti optimist, a ja to jesam. Zasukati rukave, bez puno riječi, uvijek imati na umu da je najbolja, jer je i jedino moguća, politika malih koraka, ali svaki dan. Koristim ovu priliku da pozovem sve sportske djelatnike u našem gradu na dogovor, kako bismo iznašli optimalan put, bez figa u džepu. Naš Odjel je prije svega njihov odjel. Koji put će možda rješenja biti i bolna, ali će biti u dugoročnu korist sporta u Gradu.
Aktualni problem je prevelika financijska ovisnost gradskih klubova od javnih sredstava?
Liječnik koji živi sport
- Rođen sam 1959. godine u Rijeci, tu sam završio školovanje, od osnovne škole do Medicinskog fakulteta, i nakon toga se, da tako kažem, otisnuo u svijet - od ratnih vremena u Osječkoj bolnici, preko istraživačkog rada u SAD, vođenja laboratorija u KBC Zagreb, funkcije vodećeg menadžera multinacionalne firme za područje istočne Europe do sadašnje funkcije pročelnika Odjela gradske uprave za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke. Po zanimanju sam liječnik, specijalist transfuziologije, magistar medicinske znanosti, no cijeli život volim, radim i živim sport. Igrao sam košarku u mlađim uzrastima Kvarnera, potom godinama u KK Vinodol, pa nastavio rekreativno gdje god sam živio, od SAD do Zagreba. Više nije išlo, imajući u vidu poslove koje sam radio. Ponosim se višestrukim naslovima prvaka veteranske košarkaške lige Zagreba i igre u timu s velikanima naše košarke, Alanovićem, Cvjetičaninom, Savovićem... Svojevremeno sam bio i sportski liječnik rukometnog kluba Borovo u vrijeme prve ex-Yu lige, u vrijeme kad je Ante Kostelić tamo bio trener... Uglavnom, uvijek u sportu i oko sporta, kaže Ivanković
- Financiranje je sigurno veliki problem gradskog sporta, ali i problem šire zajednice. No, kad god se vanjske okolnosti ne mogu značajno promijeniti, a to je sadašnja situacija, može se jako puno učiniti unutarnjom reorganizacijom. Ljudi i njihove ideje, ali i njihov odnos prema svojim radnim zadacima, najveće je potencijalno bogatstvo u svakoj oblasti, a riječki sport nije iznimka. Dakle, istina je da za funkcioniranje sporta u Rijeci nema dovoljno novaca i da su riječki klubovi previše ovisni o gradskim proračunskim sredstvima, no dobrim dijelom smo i sami za to krivci. Dugogodišnja razjedinjenost je sigurno veliki teret, a uloga našeg Odjela je upravo u tome da potiče nove dogovore i traži nove resurse. Koliko sam do sad uspio vidjeti, ima pametnih i vrlo radišnih ljudi, ima ideja, samo moramo probiti barijere koje često i sami postavljamo. Moramo skupiti sve vrijedne glave i razmišljati "izvan kutije".
Ograničeni resursi limitiraju kvalitetu, posebice tzv. nositelja kvalitete gradskog sporta na nacionalnoj razini. Ima li dodatnih resursa unutar proračuna?
- Teško da možemo pronaći nove resurse unutar proračuna. Moramo radije djelovati kao da ih neće biti. Cilj je pronaći nove izvore financiranja, osnažiti klubove da pronađu svoja sredstva u okviru EU fondova, nacionalnih natječaja, proizvodnje novca dodatnim aktivnostima i slično. Svijet je široko otvoren za sve naše pokušaje. Tu imamo ogromnih rezervi, svi klubovi se još nisu naučili živjeti u smislu stvaranja novaca. Proračunska sredstva trebala bi, u nekoj doglednoj budućnosti, biti samo obrtna sredstva koja omogućuju ulaganje u proizvodnju novca – barem za tzv. nositelje kvalitete gradskog sporta. Ali tu moramo puno pomoći, Grad, Odjel i nacionalne strukture, jer to je dug i zahtjevan put, vrlo težak za klubove. Ovdje moram napomenuti da sport ne čine samo vrhunski klubovi i nositelji kvalitete. Postoji uz njih, u samoj širokoj bazi ove djelatnosti, rekreativno bavljenje sportom, koje nema natjecateljski karakter, već omogućuje zdrav i aktivan život. Proračunska sredstva sve će se više usmjeravati javno-zdravstvenim aspektu sporta, a vrhunski klubovi će biti vrhunski u onom obimu u kojem uspijevaju namaći dodatni novac za svoje troškove. Grad ih ne može financirati u tom obimu, no može i mora im dati prostor da dišu. Osigurati im pravni i logistički okvir za normalan rast.
Država od samostalnosti nije odredila jasnu strategiju razvoja sporta što dodatno opterećuje lokalne samouprave?
- Iskorak je ipak napravljen, budući je donesen Nacionalni program sporta 2019. - 2026., čiji su ciljevi osigurati sveobuhvatne preduvjete za razvoj sporta i racionalan pristup upravljanja sportskom infrastrukturom. Grad Rijeka također nije sjedio skrštenih ruku, već je u svibnju 2018. godine Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo Strategiju sporta Grada Rijeke 2018. - 2024. kao temeljni strateški dokument razvoja sporta Grada Rijeke iz koje bih naglasio viziju – sport i rekreacija dostupni svima, dakle, svim građanima našeg grada, što i primjenjujemo kroz godišnje programe javnih potreba u sportu Grada Rijeke. Općenito govoreći, moramo znati da je naša država još mlada, posebno u smislu stvaranja optimalnog sustava organizacije sportske djelatnosti. Ne treba biti prestrog, treba početi od sebe. Imao sam već kontakte s nacionalnim tijelima, postoje zdravi i dugoročni planovi, ali objektivno ima previše problema da bi se stvari mogle riješiti u kratkom roku. Kažem, uvijek treba početi od sebe i pitati se što sam ja napravio da bude bolje, globalno i lokalno. Onda će doći i poboljšanja. Nema koristi od kukanja i traženja izlika.
Kako promišljati razvoj hrvatskog sporta u kontekstu odrednica Europske unije, koja između ostalog određuje temeljna pravila tržišnog natjecanja ako sport predstavlja gospodarsku djelatnost. U Hrvatskoj se 99 posto klubova financira javnim sredstvima?
- Upravo tako. Već sam rekao da je jedini izlaz da klubovi, posebno vrhunski, počnu stvarati novac, kao i svi gospodarski subjekti. To je naš cilj. I naša misija.
Orijent 1919, kao svojevrsni sportski fenomen, s trećeligaškim budžetom stigao je do prve lige, može li Orijent 1919 postati primjer drugim gradskim klubovima?
- Imamo još puno raditi na razvoju Orijenta, no Orijent je svakako vrlo lijepa priča i složio bih se, svojevrsni fenomen u današnjem vremenu. Model koji proklamira je moderan model organizacije kluba, samodostatan i unutar okvira u kojima se klub nalazi. Naš je cilj da u gradu ima puno klubova poput Orijenta. Zadaća Grada je da to omogući. Ništa manje od toga.
