Davorin Klobučar bio je vrhunski košarkaš, nekadašnji igrač Kvarnera kao sportski djelatnik dobio je nagradu Franjo Bučar.
Najviše državno priznanje za iznimna postignuća i doprinos za razvoj sporta u Republici Hrvatskoj dobio je prije nego što je počeo raditi u Goranskom sportskom centru (GSC), tvrtki koja upravlja sportskim objektima u Delnicama i Regionalnim sportskim rekreacijskim i turističkim centrom Platak.
- Kao bivši vrhunski sportaš koji je košarku igrao u jednoj od najjačih europskih liga, uvijek sam bio u funkciji sporta. Prvo kao košarkaš, pa onda kao trener i instruktor, danas kao djelatnik u GSC-u što mi pričinjava veliko zadovoljstvo. Moram reći da svako jutro s velikim zadovoljstvom odjenem dres GSC-a, gdje sam odgovoran za sportske djelatnosti i odnose s javnošću. Radim posao predano, želim pridonijeti razvoju sporta i sportske rekreacije u našoj županiji. Platak je postao cjelogodišnja destinacija za sportske rekreativce, nije više samo zimsko središte što me jako veseli. U Delnicama upravljamo sportskim objektima, želio bih da Delnice jednog dana postanu centar za bazične pripreme sportaša, možda olimpijski centar koji bi obuhvatio sadržaje u Delnicama i na Platku, kaže Klobučar.
Plećaš i krcata dvorana na Trsatu
Košarka je danas na sportskim marginama?
- Košarka je bila trofejni hrvatski sport u bivšoj državi, kada je košarka bila olimpijski i svjetski prvak, a hrvatski klubovi europski prvaci. Danas vodeći hrvatski klubovi nemaju kvalitetu, nacionalna liga je neusporedino slabija nego liga u nekadašnjoj državi, dosta stranih i nekvalitetnih igrača uzimaju mjesta domaćim igračima, nema interesa publike. Utakmice Škrljeva prati 200, 300 ljudi, a riječ je o najboljem klubu u našoj regiji. Igrao sam za Kvarner pred krcatim tribinama na Trsatu, imali smo Nikolu Plećaša koji je bio svjetska klasa, igrali smo jako dobro, dolazili su nas gledati jer smo bili domaći dečki. Danas je to sve palo na jako nisku razinu. Nacionalna je košarka nestala s međunarodne scene, nismo više sudionici velikih natjecanja, moramo se dobro zamisliti kako dalje. Košarka je bila naš trofejni sport, govori Klobučar. 
Grad Delnice se 2018. godine našao među deset gradova koji izdvajaju najviše novaca za sport po glavi stanovnika, kako se to odražava na goranske sportaše?
- Sportske udruge u Delnicama imaju na raspolaganju dvoranu, 25-metarski bazen, klizalište u zimskom razdoblju, nogometni stadion, otvoreno košarkaško igralište i dva teniska igrališta. Imaju mogućnost da kvalitetno treniraju i igraju. Delnice imaju ogromnu perspektivu da postanu centar za bazične pripreme sportaša, nešto slično kao Kranjska Gora. Htio bih za početak da Delnice postanu mala hrvatska Kranjska Gora! Imamo izvanredni prirodni položaj, blizu smo Zagreba i Rijeke, nalazimo se na pogodnoj nadmorskoj visini, blizu je rijeka Kupa na kojoj se mogu razvijati vodeni sportovi, imamo izvanredne mogućnosti postati centar za pripreme vrhunskih sportaša. Kada povrh toga promatramo mogućnosti Platka, kao najvećeg centra za sport i rekreaciju, imao izuzetne potencijale. GSC upravlja resursima koji me vesele, mislim da idemo dobrim putem.
Treba znati da su Delnice davno prepoznate kao idealna lokacija za bazične pripreme. Konkretno, Rijeka je prije točno četrdeset godina dio zimskih priprema za utakmice protiv Juventusa pod vodstvom Ćire Blaževića odradila u Delnicama, gdje je između ostalog koristila tada novu dvoranu?
- Kao prilog toj konstataciji dodajem da je 22. prosinca 1979. godine otvorena dvorana u Delnicama, imao sam čast igrati na otvaranju dvorane kao košarkaš Kvarnera. Kao domaći košarkaš igrao sam za goransku protiv riječke selekcije. Tada su stvorene mogućnosti za razvoj sportskog turizma, tada su Delnice postale centar za pripreme vrhunskih sportaša bivše džržave. Primjerice, Kvarner je odlazio na pripreme u Kranjsku Goru dok se nije otvorila dvorana u Delnicama, kada je počeo dolaziti u Delnice. Dolazili su u to doba Zadar, Cibona, Krešo Ćosić, Dražen Petrović,... U Hrvatskoj su dolazili rukometaši predvođeni Linom Červarom...
Zadnjih godina spominje se rekonstrukcija nogometnog igrališta u Delnicama?
- Idejni projekt za novo nogometno igralište u Delnicama bio je gotov 2015. godine, sada bi trebalo napraviti glavni projekt. Prema projektu sadašnje bi se igralište kompletno renoviralo s drenažom, postavile bi se četiri atletske i dvije stometarske staze, izgradile bi se nove tribine i svlačionice, prilazne ceste, nova kotlovnica... Realizacija cijelog projekta stajala bi oko 15 milijuna kuna, kada bi se sve izgradilo. Kada sam dobio nagradu za životno djelo u Gradu Delnicama, rekao sam da bi se ostvarila moja velika želja kada bi se u Delnicama rekonstruirao nogometni stadion s atletiskim stazama. Tako bismo vratili sportaše, počele bi na pripreme dolaziti i atletske ekipe. Na taj način Delnicama bismo vratili staru slavu i iskoristili potencijal podnedblja koje je stvoreno za takve sportske djelatnosti.
Delnice priopustile veliku priliku
Nedostatni smještajni kapaciteti podjednaki su problem u Delnicama i na Platku?
- Tako je! Zaostajemo prema smještajnim kapacitetima. U Delnicama imamo hotel Risnjak s tri zvjezdice, ostalo su manji smještajni kapaciteti. Ako želimo organizirati malo veće natjecanje, sportaše ne možemo smjestiti jer nemamo kapaciteta. U Delnicama je propuštena velika prilika 2015. godine, kada je PGŽ osigurala uvjete da GSC postane investitor novog hotela. Hotel sport s četiri zvjezdice trebao se izgraditi na prostoru bivše ambulante, planirani kapacitet bio je 120 ležaja. Sve je bilo osigurano da GSC počne izgradnju hotela uz jamstvo PGŽ-e. Apsolutno sam siguran da bi se sve izgradilo za godinu, dvije i da bismo danas imali hotel sa 120 ležaja. Međutim, gradonačelnik Delnica Ivica Knežević zatražio je raskid ugovora, što je Gradsko vijeće prihvatilo. Tada sam kao gradski vijećnik bio protiv takve odluke. Nažalost, većina je podržala gradonačelnika. Ugovor je raskinut zbog toga da se ne bi trošila sredstva poreznih obveznika, gradonačelnik je tada rekao da će pronaći investitora. PGŽ je odustala, danas investitora nema na vidiku. Što se Platka tiče, mislim da PGŽ mora početi razmišljati kako proširiti hotelski smještaj. Na Platku su problem nerješeni vlasnički odnosi, to je dosta složen postupak. Ako želimo da Platak bude vrhunska destinacija, moramo razmišljati o novom hotelskom smještaju, naglašava Klobučar. 
Delničke skakaonice bile su atrakcija još u bivšoj državi?
- Moramo podsjetiti čitatelje da je svojedobno uz Planicu jedino u Delnicama postojala skakaonica u bivšoj državi, na 80-metarskoj skakaonici Slovenac Bogdan Norčić skočio je 82 metra! Pored te skakaonice postojala je 30-metarska skakaonica, a GSC je sagradio 15-metarsku i 8-metarsku skakaonicu na kojoj se može skakati ljeti i zimi, jer ima plastičnu podlogu. To je baza, time smo stvorili pretpostavke da oživimo taj sport u Delnicama. Sada je na skijaškom savezu PGŽ-a da potakne rad s djecom. Budući da su Slovenci jaki u tom sportu, želja nam je da angažiramo slovenske stručnjake kako bismo ponovo pokrenuli aktivnosti mladih sportaša. Šteta je da tri skakaonice nisu u upotrebi. Imamo mogućnost koristiti 30-metarsku skakonicu, jednog dana opet je moguće aktivirati 80-metarsku skakaonicu, koja je danas simbol prošlosti.
Što se događa s igralištem na Petehovcu kojega je prije četrdesetak godina za ljetne pripreme redovito koristila škola nogometa HNK-a Rijeka?
- Na 1100 metara nadmorske visine izgrađen je novi objekt sa 70-tak ležaja, radi se o kvalitetnom smještaju. Nogometno igralište nekada se koristilo za pripreme nogometaša Rijeke, Dinama, Hajduka... Na Petehovcu su idealni uvjeti za visinske pripreme, igralište bi se i danas moglo koristiti.
Kronični problem goranskog sporta postao je mali broj mladih sportaša?
- Demografska situacija nije dobra! Pokrenuo sam školu košarke, koja ima dugačku tradiciju u Delnicama da bi zadnjih godina skoro prestala djelovati. Nisam htio dozvoliti da zapustimo sport koji je bio priznat i kvalitetan. U suradnji s osnovnom školom radim s djecom od 7 do 12 godina. Djece nema previše iako imamo izvanrednu dvoranu. Nema rukometa, nema odbojke! Najveći problem je da djeca koja završe osnovnu školu većim dijelom odlaze u Rijeku ili Zagreb. Kada krenu na fakultete, gubimo ih zauvijek. Zato se s pionirskim i kadetskom selekcijama može raditi kvalitetno da bi u juniorskim selekcijama već počeli problemi čim djeca odu na školovanje.
Bazen?
- Bazen je 25-metarski, redovito ga koriste plivači Plivačkog kluba Delnice i članovi Sportsko rekreativnog društvo Viševica koje je vrlo uspješno.
Platak je promijenio izgled otkada je PGŽ počela ulagati u infrastrukturu?
- Platak se od 2015. godine pretvorio u prvo hrvatsko brdo sporta i rekreacije! Imamo sadržaje tijekom cijele godine, posebice se preko ljeta otvaraju velike mogućnosti, veseli nas sve veća posjećenost ljeti, glavna sezona postaje ljetna kao na zapadu. Zime su odlične ako ima snijega! Platak se razvija u pravom smjeru zbog toga jer PGŽ ulaže velika sredstva, GSC kvalitetno upravlja resursima, dajemo sve od sebe da udovoljimo potrebama naših posjetitelja. S novim sustavom za umjetno zasnježivanje omogućit ćemo još veći broj skijaških dana, još veće uživanje našim posjetiteljima.
Odavno postoje planovi za povećanje skijaških staza? 
- U ovom trenutku raspolažemo sa sedam staza ako računamo Radeševo 1 i Radeševo 2, koje su FIS staze. Hrvatski skijaški savez (HSS) kaže da je staza Radeševo 2 spremna za Svjetski kup što se tiče konfiguracije, tako je položena. Jasno da bi se moralo uložiti u popratnu infrastrukturu. Kroz dvije, tri godine moći ćemo zasnježiti cijeli Platak, ali se tada nameće uvjet da postavimo četverosjedežnicu, jer sadašnja dvosjedežnica neće moći zadovoljiti kapacitete.
Svojedobno se na Platku planiralo izgraditi nogometna igrališta čime bi se stvorili još bolji uvjeti za ljetni sportski turizam?
- Za sada je sve to u povojima, ali Platak je idealan za pripremke sportaša. Prvo treba osigurati hotelski smještaj za takvu vrstu aktivnosti, sadašnji kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe takve vrste turizma.
Problem je voda?
- O postavljanju vodovoda priča se desetljećima, pitanje je kada će na Platak doći voda. Problem zasnježivanja skijaških staza riješili smo s dva velika umjetna akumulacijska jezera. Postavljanje vodovoda velika je stavka u proračunima.
